Često postavljana pitanju u svezi s povratkom učenika u škole

Slika /slike/face-masks-on-blue-background-3786155.jpg

U nastavku donosimo, odgovore, rješenja i prijedloge na aktualna često postavljana pitanja u svezi s povratkom učenika u škole. Međutim, s obzirom na stalnu promjenu epidemiološke situacije, promjene u odgovorima moguće su iz dana u dan stoga pratite najnovije odgovore na često postavljana pitanja.

ORGANIZACIJA NASTAVE, DOLAZAK DJETETA U ŠKOLU, PREHRANA UČENIKA U ŠKOLI, MINIMALNI BROJ UČENIKA U SKUPINI

Roditelj sam i dobio sam sljedeće upute iz škole:

1. Djeci s kroničnim bolestima ili onima koji su u doticaju s kroničnim bolesnicima preporučuje se ostanak kod kuće.
2. POTIČE SE OSTANAK KOD KUĆE ZA SVU DJECU KOJOJ SE TO MOŽE OSIGURATI. Na nastavu dolaze učenici čija oba roditelja rade izvan kuće i nemaju nikakve druge mogućnosti zbrinjavanja djece dok traje nastava.
3. U razredu može biti do 9 učenika. (Taj broj još moram provjeriti s obzirom na veličinu naše učionice.) Razmak između učenika te učenika i učitelja mora biti 2 m. Ako dođe više učenika, raspoređivat će se po razredima u kojima ih je manje.
4. Djecu u školu MORA DOPRATITI I DOĆI PO NJIH po mogućnosti uvijek ista osoba ili se izmjenjuju dvije osobe. Dijete uvijek mora biti pod nadzorom odrasle osobe (roditelj ili učitelj).


Svi odgovori su dani u Uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

1. i 2. su utemeljeni zahtjevi.

3. U razredu može biti 9 učenika i oni ne trebaju držati međusobnu fizičku udaljenost u danoj grupi. Nije prihvatljivo da se učenici kada dođu u školu raspoređuju u druge grupe/razrede, raspored bi trebao biti poznat unaprijed. Broj učenika nije vezan uz veličinu učionice u Uputama HZJZ-a, ali se trebaju upotrebljavati najveće učionice u skoli.

4. Djelomično je navod točan – provjerite detalje u Uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Hoće li učenici u školama samo pratiti TV program kao i oni učenici koji su ostali kod kuće? Učitelj također mora biti udaljen od učenika, znači ne možemo pregledati njihove uratke.

U školama se treba održavati nastava, a ne gledati TV. Sadržaji koji se obrađuju u učionici u školi i na Školi na Trećem trebaju biti usklađeni. Provjerite detalje u Preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Učitelji mogu i trebaju pregledati zadaće učenika i druge uratke. 

Je li istina da u školi neće biti prehrane (velikog odmora) i da će učenici u školi biti samo 3 sata?

Učenici u školi mogu biti u razrednoj nastavi oko 3 do 4 školska sata dnevno (najmanje 16 sati tjedno) jer se održava samo nastava koju izvodi njihov učitelj razredne nastave. Međutim, materijale i zadaće koje pripremaju i drugi učitelji (Vjeronauk, Strani jezik, Informatika) učenicima koji dolaze na nastavu u školu mogu predati učitelji razredne nastave, iako su ih pripremili drugi učitelji. Preporuka je da po mogućnosti samo jedan učitelj bude s učenicima u direktnom kontaktu. Međutim, ako roditelji rade, onda je preporuka da se materijali i zadaci više ne šalju roditeljima za one učenike koji su na nastavi u školi.

Ako je organiziran produženi boravak, onda je vrijeme boravka u školi bitno duže. 

Očekuje se da učenik ima obrok u školi kao i do 16. 3. ako je škola osiguravala takvu uslugu.

Kako da roditelj donese odluku o dolasku djeteta u školu ako nema informaciju o rasporedu škole, kad dijete dolazi u školu i kada se dolazi po dijete? Ravnateljica će napraviti raspored nakon što mi 04. 05. potpišemo izjavu o dolasku… Kako da potpišem nešto ako ne znam hoću li dolazak i odlazak iz škole moći organizirati s obzirom na svoje i suprugovo radno vrijeme? Može li dijete samostalno otići u školu? Jer opet u jednoj točki stoji da dijete mora obavezno dovesti jedan član kućanstva. Moramo li dati svoj konačan odgovor školi bez prethodnog rasporeda smjena škole te bez informacija o vremenu dolaska i odlaska djece u školu?

Ravnatelj prije nego pošalje upit roditeljima treba objaviti okvirni raspored (vrijeme dolaska i odlaska) te način prihvata u školama. Dolazak i odlazak djece u školu može biti i samostalan, odnosno organiziranim prijevozom (obaveza osnivača škole). Međutim, ako odrasla osoba dovodi dijete u školu, onda vrijede pravila iz Uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Naša škola ima po jedan razredni odjel u područnoj školi i matičnoj školi. Dakle, ne mogu se kombinirati grupe djece istog razreda. U nekoliko se razreda javilo 1-3 učenika za povratak na nastavu, 11. svibnja. Konkretno, u trećem razredu jedna učenica. S obzirom na to da se maksimalan broj učenika zna (9), hoće li se nastava organizirati ako se javi 1-2 učenika? Tj. postoji li neki minimum učenika potrebnih za organizaciju skupine?

Ako se u područnoj školi i inače organiziraju kombinirani odjeli, to je moguće i sada. U Uputama i Preporukama nije određen minimalni broj učenika u jednoj skupini.

POVRATAK U ŠKOLU – PRIORITETNE SKUPINE

Nakon čitanja uputa HZJZ i MZO-a te virtualnog sastanka s ministricom, postavila bih pitanje koje se odnosi na tvrdnju (citiram): “Prioritet su djeca čija oba roditelja/staratelja rade izvan kuće i nemaju druge mogućnosti zbrinjavanja djece.” Naime, s obzirom na specifičnosti mjesta u kojem djeluje škola, neznatan je broj učenika koji bi pripadali prioritetnoj skupini, a znatan je broj roditelja iskazao interes za povratak djece u školu navodeći pri tome, po mome mišljenu, opravdane razloge: primjećujem da mi je dijete sve nervoznije i nezainteresiranije za rad, uglavnom ili uopće ne može radom u nastavi na daljinu napredovati, imam šestero djece, od kojih je troje školaraca i iznimno mi je teško organizirati svakodnevni život i sl. Uz razloge koje navode roditelji rekla bih da postoji i razlog povratka učenika u školu koji su uočili učitelji, pedagoginja i ja sama: socijalna situacija pojedinih učenika (koja nam je poznata od prije) iznimno je loša zbog čega nekolicina učenika uopće ili gotovo uopće ne sudjeluje u nastavi na daljinu – po meni bi prioritetno bilo i takve učenike uključiti u nastavu. Moje pitanje glasi: Ako škola može osigurati sve (ili barem većinu) uvjete koje traži i preporuča HZJZ i MZO (broj učenika u razredu, socijalna distanca, pojačano održavanje higijene) može li se prihvatiti povratak u školu i djece koja nisu prioritetna skupina, naravno uz potpisivanje izjave roditelja?

Ako su neki učenici u nepovoljnim okolnostima kod kuće, a škola ima mogućnosti, treba im omogućiti dolazak na nastavu u školu uz prethodno pribavljenu izjavu roditelja.

PRIJEVOZ UČENIKA

S obzirom na to da se u Uputama HZJZ-a i Preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja o povratku učenika razredne nastave u školu nigdje ne spominje prijevoz učenika, a učenici prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na njega imaju pravo, molim vas da odgovorite hoće li se prijevoz moći organizirati i ako hoće, na koji način.

Prijevoz učenika osnovnih škola u nadležnosti je osnivača (gradova i županija) pa očekujemo da osnivači organiziraju prijevoz gdje je to potrebno.  

PRODUŽENI BORAVAK

Ni u uputama HZJZ-a ni MZO-a nema objašnjenja za rad u produženom boravku u koji idu djeca npr. iz svih 1. i  2. razreda, znači jedna mješovita skupina. Citiram iz Preporuka za organizaciju rada u razrednoj nastavi i vrednovanje i ocjenjivanje u mješovitom modelu nastave: “U postavljenu grupu koja će početi s radom 11. svibnja ne može se naknadno uvrstiti još jedno dijete, odnosno učenik, a ako je to izvedivo – ni učitelj. Odvajanje jedne grupe od druge ključno je za osiguravanje sigurnosti učenika.“ U produženom boravku radi jedna učiteljica i pohađaju ga učenici 1. abc i 2. abc razreda. Očekujemo upite za najmanje 15-tak učenika iz svih prvih i drugih razreda (znam da je i u ovoj grupi najveći broj djece 9, kako ćemo to riješiti, to ćemo tek vidjeti), roditelji će slati djecu u školu baš zbog produženog boravka jer ih nema tko čuvati dok oni rade. Znači, učenici prvih i drugih razreda prinuđeni su na međusobno druženje i nemoguće se pridržavati mjera odvajanja učenika kao stalnih grupa jer će svakodnevno biti s ostalim učenicima za vrijeme trajanja produženog boravka. Molim Vas pojasnite mi na koji način ispoštovati sve upute HZJZ-a i preporuke MZO-a u radu produženog boravka. Znam da je PB u nadležnosti osnivača i lokalne zajednice, ali mjere su na nivou države i trebale bi biti donesene i za ovaj oblik rada.

Produženi boravak je u nadležnosti osnivača, a ne Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ipak, treba se držati Uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i ako nešto nije dovoljno pojašnjeno, poslati im pitanje. Uočite da Upute HZJZ ostavljaju mogućnost da o djeci skrbe i dvije osobe. Postoje načini da se produženi boravak organizira tako da učenici ostanu u svojim “matičnim” učionicama.

PLANOVI ZA RAZREDNU NASTAVU

Jesu li dostupni planovi za razrednu nastavu za Školu na Trećem? Kako ćemo usklađivati nastavu u učionici s onom na HRT3 ako su planovi dostupni samo jedan dan unaprijed?

Planovi za razrednu nastavu za sve niže razrede osnovne škole, a u skladu sa sadržajima koji se emitiraju na Školi na Trećem, dostupni su na mrežnim stranicama Škole za život na stranicama s radnim materijalima i stranicama s videolekcijama. Planovi će se kontinuirano nadopunjavati.

Detaljni planovi s radnim materijalima za razrednu nastavu bit će dostupni barem tri dana unaprijed kako bi se učitelji stigli pripremiti za rad u učionici u školi.
Na stranicama s videolekcijama dostupni su i planovi videolekcija za sve predmete i razrede osnovne i srednje škole.

OSOBLJE KOJE IMA ZDRAVSTVENE PROBLEME

Zaposlena sam u školi, ali imam respiratornih problema i mislim da sam zbog toga u riziku. Kome da se javim i trebam li na bolovanje ili godišnji odmor?

Ako imate zdravstvenih problema koji su navedeni u Uputi HZJZ, prvo se javite svom obiteljskom liječniku koji će odrediti je li vam potrebno bolovanje. Ako Vas Vaš liječnik uputi, kontaktirajte i lokalnu epidemiološku službu kako biste razjasnili rizičnost svoje situacije.

Javite se zatim ravnatelju pisanim putem (e-mail) kako bi mogao na vrijeme imati informaciju o Vašem statusu. Ako niste na bolovanju, on će odrediti kako ćete i gdje raditi.

Godišnji odmor tražite ako Vam je potreban, a u skladu s pozitivnim propisima.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD U RAZREDNOJ NASTAVI

U donesenim Preporukama za organizaciju rada u razrednoj nastavi i uputama za vrednovanje i ocjenjivanje u mješovitom modelu nastave nigdje se ne spominje što će biti s nama koji obavljamo mjeru stručnog osposobljavanja u razrednoj nastavi. Naša obaveza je prisustvovati satovima mentora te odrađivati svoje sate. Budući da je u Preporukama navedeno da u razredu može boraviti 9 učenika i samo jedna učiteljica, znači li to da mi ne možemo biti dionici tog sastava? Kako ćemo obaviti svoje dužnosti?

To u prva dva tjedana povratka u škole nije predviđeno.

UPUTE ZA RAD STRUČNIH SURADNIKA KNJIŽNIČARA

U Preporukama za organizaciju rada u RN i uputama za vrednovanje i ocjenjivanje u mješovitom modelu nastave (30. 4. 2020.) nema uputa za rad i zaduženje stručnih suradnika knjižničara u osnovnoj školi. Ostaju li u nastavi na daljinu ili se vraćaju u školu? Ako da, u kojemu vremenskom okviru, s obzirom na to da je predmetna nastava i dalje online?

Knjižničari trebaju raditi u školi i surađivati s učiteljima i drugim stručnim suradnicima prema rasporedu koji odredi ravnatelj. Udio radnog vremena koji rade od kuće ovisi o rasporedu radnih obaveza vezanih uz predmetnu nastavu koje mogu ispuniti od kuće. O radu je potrebno voditi dnevnik rada u koji se opisuju dnevne obaveze i okvirna satnica.

Preporuke za rad u knjižnicama su objavljene na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

NAKNADNO UKLJUČENJE DJETETA U VRTIĆKU GRUPU

Hoće li biti omogućeno da se naknadno kroz npr. 3 tjedna odluči voditi dijete u vrtić (sada se možemo snaći još neko vrijeme, ali to neće trajati stalno) s obzirom na to da u jednoj točki prijedloga stoji da nakon 14 dana neće biti moguće dovoditi novu djecu u već formirane grupe?

Da, iako način i oblik ovisi o razvoju epidemiološke situacije, odnosno o budućim Uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

POVRATAK U ŠKOLU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Odnosi li se najavljeni povratak učenika samo u tzv. redovite škole ili pak i na učenike uključene u posebne skupine i na posebne odgojno-obrazovne ustanove? U našem Centru za odgoj i obrazovanje školuju se isključivo djeca i mladi s većim teškoćama u razvoju. 

Odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

Odnosi se na sve ustanove koje provode programe odgoja i obrazovanja usporedive s razrednom nastavom, dakle na sve redovne škole i posebne ustanove te to uključuje i centre za odgoj i obrazovanje. Dakle, ako roditelji nemaju druge mogućnosti, djeca trebaju imati nastavu u Centru.

Radi se o Centru za odgoj i obrazovanje te se pojavljuje pitanje spadaju li pod formulaciju nižih razreda OŠ (1. – 4. r.) redovnog programa i redoviti prilagođeni program, posebni prilagođeni program, kao i odgojno-obrazovna skupina za stjecanje kompetencija svakodnevnog življenja? 

Odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

Najava povratka u škole odnosi se na učenike koji pohađaju jedan od programa za učenike s teškoćama, i to:
• redoviti program uz individualizirane postupke,
• redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke,
• posebni program uz individualizirane postupke,
• posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke. 

Mogu li se definirati mjere povratka za djecu s teškoćama, tj. da u školu dolaze samo učenici s liječničkim odobrenjem?

U Uputi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo liječničko odobrenje nije eksplicitno navedeno, ali je potrebna izjava roditelja te konzultacija sa školskim liječnikom. Na str. 9 u Uputama piše: “Prije uključivanja učenika u školu te kada je god potrebno tijekom boravka učenika u školi (primjerice kod promjene u zdravstvenom stanju učenika), neophodno je da se roditelj/skrbnik, djelatnik škole i/ili PUN konzultiraju (ponajprije telefonom) s nadležnim školskim liječnikom oko specifičnih pitanja vezanih u zdravstveno stanje i obrazovanje učenika u ovim okolnostima. Također, posebna skrb i oprez potrebni su kod uključivanja djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju i težim zdravstvenim smetnjama u dječje vrtiće te se preporučuje konzultacija s izabranim pedijatrom, odnosno liječnikom obiteljske medicine.”

Molimo konkretnu uputu o načinu obavljanja odgojno-obrazovnog rada, prijevoza, prehrane i rehabilitacijskog programa za učenike s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima. Kako održati socijalnu distancu kod učenika s teškoćama koji su nesamostalni i zahtijevaju neposredan kontakt s učiteljem?

U razredu se ne zahtijeva fizička udaljenost (socijalna distanca) kod svih aktivnosti. Molimo pažljivo pročitajte Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

Posebne mjere zaštite (medicinska maska) te pojačane mjere osobne zaštite predviđene za PUN odnose se i na djelatnike centara koji rade s djecom s većim teškoćama te po prirodi zaduženja dolaze u neposredan kontakt s djecom, bilo da djeca imaju ostvareno pravo na PUN-a ili ne. Svakako predlažemo uzeti u obzir preporuku o racionalnoj upotrebi osobne zaštitne opreme.

Što s posebnom ustanovom odgoja i obrazovanja za učenike s većim teškoćama koja u istoj zgradi gdje se održava nastava ima i stacionar?

Odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

U stacionarnim dijelovima ovih ustanova predlažemo koliko je moguće pridržavati se Uputa za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi.

Kako su najranjivija djeca smještena u stacionarnoj skrbi, preporučljivo je da djelatnici koji dolaze u kontakt s djecom u stacionarnom dijelu budu raspoređeni na zaduženja pri kojima ne dolaze u kontakt ostalim korisnicima.

Za svu djecu s teškoćama, kao uostalom i za ostalu djecu, vrijedi preporuka da ostanu kod kuće ako je ikako moguće. Roditeljima djece s teškoćama preporuča se telefonska konzultacija s liječnikom koji je upoznat sa specifičnim zdravstvenim stanjem djeteta prije konačne odluke. Uz navedene preduvjete, dolazak u Centar potrebno je omogućiti i za djecu s teškoćama koja nemaju pomoćnika u nastavi kao i onu koja imaju PUN-a, čak i nakon dobi iznad 4. razreda OŠ, ako nikako nije moguć ostanak kod kuće, uzimajući u obzir Mjere za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti. Konačna odluka o uključivanju djeteta u školu proizlazi iz nužnosti osiguranja skrbi za dijete jer se ona ne može osigurati kod kuće.

Naša škola je posebna ustanova odgoja i obrazovanja za učenike s većim teškoćama, organizirana u 13 razrednih odjela nastave i 4 odjela PSP-a, a provodi se i predškolski program za djecu s većim teškoćama te ima i stacionar. Nema dovoljno prostora za održavanje socijalne distance među učenicima. Što nam je činiti? Škola ima u planu energetsku obnovu zgrade, a nema gdje razmjestiti učenike s teškoćama. 

Ne predviđa se strogo održavanje socijalne distance unutar grupe, već rad u malim grupama (do 10 osoba). Molimo pročitajte Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U Uputama HZJZ-a djeci s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima preporučuje se ostanak kod kuće. U Preporukama MZO-a stoji: “kod djece kojima je prethodno osigurana podrška pomoćnika u nastavi (pun), može se osigurati njihovo uključivanje u školu uz podršku pun-a… Preporuča se i savjetovanje s nadležnim školskim liječnikom oko specifičnih pitanja vezanih uz zdravstveno stanje i obrazovanje učenika u ovim okolnostima.”

Škola smo s organiziranim Produženim stručnim postupkom za učenike s cerebralnom paralizom i drugim motoričkim teškoćama. Prijevoz učenika je osiguran školskim vozilom. Svi učenici imaju asistenta. Molim vas uputu o postupanju. Dolaze li učenici s teškoćama u školu ili ne?

Dolaze, i to pod istim uvjetima kao učenici razredne nastave i prema Uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dakle, uz pisanu izjavu roditelja kojom se potvrđuju uvjeti iz Upute. Za dodatne informacije javite se HZJZ. Ministarstvo znanosti i obrazovanja će također tražiti dodatno pojašnjenje od HZJZ-a vezano uz učenike s teškoćama.

Odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

Konzultacija roditelja s liječnikom školske medicine ili pedijatrom preporučena je radi dodatnog informiranja roditelja o zdravstvenim aspektima uključivanja u školu učenika s teškoćama i težim zdravstvenim smetnjama.

Što učiniti u situaciji kada roditelji žele dijete koje spada u visokorizičnu skupinu poslati u ustanovu iako u Uputama HZJZ-a jasno stoji da im se preporuča ostanak kod kuće?  Radi se o djeci s poremećajima iz spektra autizma te još dodatnim teškoćama (veća tjelesna/motorička oštećenja, intelektualne teškoće, oštećenje sluha). Treba li/može li škola primiti te učenike unatoč Uputama HZJZ-a ako roditelj potpiše izjavu? Što ako roditelj ne radi ili želi biti u mogućnosti tražiti posao pa također želi dovesti dijete u ustanovu?

Izjava roditelja je u pravilu dovoljna, ali u konkretnom slučaju koji navodite preporučamo da se savjetujete s lokalnom epidemiološkom službom. 

Što se tiče toga da roditelj želi poslati dijete u ustanovu iako ne radi, to se može razmotriti ako ima mjesta u ustanovi i ako postoje drugi opravdani razlozi za to da dijete bude u ustanovi. Ministarstvo znanosti i obrazovanja će također tražiti mišljenje Pravobraniteljice za djecu i Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Pitanje iz Centra za autizam:

– sva djeca koja pohađaju našu školu imaju teškoće u razvoju jačeg intenziteta, a uz  poremećaje iz spektra autizma imaju i druge teškoće (teškoće u učenju, ponašanju, oštećenja mentalnog zdravlja) te se ne mogu samostalno hraniti i odijevati, mnoga su u pelenama
– kako je broj pomoćnika u nastavi ograničen, oni su upravo dodijeljeni onoj djeci koja imaju više teškoća te se kod njih fizički kontakt nikako ne može izbjeći
–  također, fizički kontakt učitelja i djece se nikako ne može izbjeći
– djeci se ne mogu dati upute kako se ponašati, prati ruke, održavati fizički kontakt, učiti ih gdje da se kreću i ostalo propisano preporukama
– navedene preporuke se odnose na razrednu nastavu koju mi nemamo, mi funkcioniramo u odgojno-obrazovnim skupinama

1. Što ako se ne mogu ispuniti propisane mjere u vidu održavanja fizičke distance?
2. Odnosi li se preporuka o nastavku školovanja djece s teškoćama u razvoju samo na onu djecu koja imaju podršku pomoćnika u nastavi? (Uz uvjet da oba roditelja rade.)
3. Naši su učenici u dobi od 7 do 21 godine života pa je u ovoj situaciji potrebno dodatno pojašnjenje MZO-a i u odnosu na dob učenika. Vraćaju li se u školu svi učenici s većim teškoćama ili se to očekuje samo za učenike u dobi od 7 do 11 godina?
4. Što znači da se može osigurati njihovo uključivanje u školu? Tko donosi konačnu odluku o tome hoće li se uključiti, s obzirom na to da je riječ o rizičnoj skupini?
5. Ima li osnivač dovoljno resursa za osiguranje sve neophodne zaštitne opreme i može li je osigurati u narednih tjedan dana?

Osnivači su obavezni osigurati potrebne materijalne uvjete.

Fizička udaljenost (socijalna distanca) se ne treba u potpunosti osigurati unutar zadane odgojno-obrazovne grupe (do 10 ljudi).

Odgovor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

Kao što je navedeno u Uputama, u odnosu na dijete kojemu je osigurano pravo na podršku PUN-a, PUN neće uvijek moći održavati distancu od 2 metra jer održavanjem distance PUN ne bi bio u mogućnosti izvršavati sve poslove sukladno Pravilniku o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (NN 102/2018, 22/2020). Preporuča se da PUN uvijek kada pruža potporu učeniku te uvijek kada mu je u blizini nosi kiruršku masku, a kod pružanja potpore učeniku pri korištenju toaleta preporuča se, ako je moguće, da PUN koristi jednokratne rukavice. Sličan način rada i zaštite HZJZ je predložio i za djelatnike posebnih ustanova, odnosno pridržavanje preporuka o racionalnoj upotrebi osobne zaštitne opreme.

Nadalje, predloženo je da se u stacionarnim dijelovima ovih ustanova pridržavate koliko je primjenjivo Uputa za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi.

Kako su najranjivija djeca smještena u stacionarnoj skrbi, preporučljivo je da djelatnici koji dolaze u kontakt s djecom u stacionarnom dijelu ne dolaze u kontakt ostalim korisnicima.  

Za svu djecu s teškoćama, kao uostalom i za ostalu djecu, vrijedi preporuka da ostanu kod kuće ako je ikako moguće. Roditeljima djece s teškoćama preporuča se telefonska konzultacija s liječnikom koji je upoznat sa specifičnim zdravstvenim stanjem djeteta prije konačne odluke. Uz navedene preduvjete, dolazak u Centar potrebno je omogućiti i za djecu s teškoćama koja nemaju pomoćnika u nastavi kao i onu koja imaju PUN-a, čak i nakon dobi iznad 4. razreda OŠ, ako nikako nije moguć ostanak kod kuće, uzimajući u obzir formulaciju iz Mjera za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti. Konačna odluka proizlazi iz nužnosti osiguranja skrbi za dijete jer se ona ne može osigurati kod kuće.